Dolazi topla zima bez mnogo snijega i kiše

Pred nama je još jedna zima s proljetnim temperaturama. Netom objavljena prva sezonska prognoza britanskog meteorološkog zavoda Met Officea za zimu koja je pred nama u cijeloj Europi najavljuje temperature više od dugogodišnjeg prosjeka i prosječne ili ispodprosječne oborine.

La Nina hladi
Riječ je zapravo o najavi dugoročnih izgleda vremena, čime se u svijetu bavi tek nekoliko institucija. Met Office sezonsku prognozu dobiva kompilirajući izračune oscilacija temperature vode Atlantskog oceana i globalnih sezonskih modela. Iako kod dugoročnih prognoza postoji mogućnost odstupanja i pogreške, britanske prognoze, koje se ažuriraju svaki mjesec, dosad su se pokazale prilično točnima.

Prve procjene Britanaca govore da će u cijeloj Europi temperature u prosincu, siječnju i veljači biti više od onih uobičajenih za zimu. Najviše temperature bit će izmjerene na Mediteranu, a i cijela Hrvatska nalazi se u toploj zoni.

U usporedbi s lanjskom zimom, koja je u cijeloj Europi, kao i u Hrvatskoj, bila rekordno topla, temperature će ipak biti nešto niže. To uvjetno "ohlađenje" donosi utjecaj poremećaja La Ni?e. Za razliku od "toplog" El Ni?a, taj poremećaj karakteriziraju neuobičajeno niske temperature dijela Tihog oceana koji potom utječe i na temperaturu Atlantika.

Britanci kažu da bi u Europi prava zima zube mogla pokazati samo početkom prosinca, dok je ostatak sezone okarakteriziran kao blag.

Svima je još u sjećanju iznimno topla lanjska zima kad je prosječna temperatura u tri zimska mjeseca u većem dijelu zemlje bila viša od prosjeka, i to znatno u Splitu, gdje je odstupanje bilo više od dva stupnja, dok je u Sisku i Zagrebu bilo i pet stupnjeva više nego uobičajeno. Prema tim podacima, veći se dio zemlje tijekom zime mogao svrstati u kategoriju "ekstremno toplo".

Teško da će se to ponoviti. Najzanimljiviji je utjecaj La Ni?e. U pravilu, u prošlosti, dok je trajao utjecaj tog poremećaja, Hrvatska je imala prosječne zime ili tek nešto toplije od prosjeka. No treba upozoriti da je riječ je o dugoročnim prognozama koje se izračunavaju statistički. Mogućnost pogreške uvijek postoji upozorava Kristijan Božarov iz Crometeo tima.

Britanske prognoze za jesen pokazale su se djelomično točnima. Iako su prognozirali natprosječne temperature za rujan, to se nije dogodilo.

Pogriješili za rujan
Štoviše, kaže Božarov, rujan u Hrvatskoj bio je stupanj-dva hladniji od dugogodišnjeg prosjeka, dok je oborina bilo dvostruko više.

Britanska prognoza za listopad ponovno govori o temperaturama iznad prosjeka. Prvih tjedan dana potvrđuje njihovu prognozu. Za studeni se pak predviđa topao početak, dok bi temperature potom kliznule u normalu.